Filtriranje kategorija

Koristite filtere ispod za preciznije pretraživanje kategorija

Resetiraj

Statistički prikazi

Vizualni prikaz distribucije podataka

Chart

Kategorije

Pregled svih kategorija s osnovnim statistikama

Status kategorije Kategorija Opis Broj natuknica Postotak natuknica Broj pojavnica Postotak pojavnica Različitih dubleta
u izradi G01: Glagoli 1. i 5. vrste u prezentskoj osnovi Primjeri: ŠETATI SE (šetam/šećem), SKITATI SE (skitam/skićem), UZIMATI (uzimam/uzimljem). 44 3.4% 3926 4.2% 2
nema podataka G02: Glagoli 1. i 6. vrste u prezentskoj osnovi Primjeri: HRVATI SE (hrvam/hrvem), TAPŠATI (tapšam/tapšem), ŠKAKLJATI (škakljam/škakljem). 6 0.5% 0 0.0% 0
u izradi G03: Glagoli 2. i 0. vrste u prezentskoj osnovi Kategoriju čini glagol VAPITI (vapim/vapijem) i njegova izvedenica ZAVAPITI te eventualno glagol SLOMITI. 3 0.2% 1028 1.1% 2
nema podataka G04: Glagoli 0. vrste u prezentskoj osnovi Primjeri: BDJETI (bdijem/bdim), ZRETI (zrem/zrim/zrijem), VRETI (vrem/vrim/vrijem). 11 0.8% 0 0.0% 0
nema podataka G05: Glagoli 4. i 5. vrste u prezentskoj osnovi Kategoriju čini glagol DRHTATI (drhtim/dršćem). 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka G06: Glagoli 9. i 0. vrste u infinitivnoj osnovi Primjeri: DIGNUTI/DIĆI (dignem), MAKNUTI/MAĆI (maknem), NAVIKNUTI/NAVIĆI (naviknem). 6 0.5% 0 0.0% 0
u izradi G07: Glagoli 2. i 0. vrste u cijeloj paradigmi Kategoriju čini glagolski par CRPSTI (crpem) i CRPITI (crpim) te njihove izvedenice (iscrpsti/iscrpiti, pocrpsti/pocrpiti). U uporabi su prevladali oblici 2. vrste (-iti). 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka G08: Glagoli 1. i 0. vrste u prezentskoj osnovi Kategoriju čini glagolski par ŠIVATI/ŠITI. 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka G09: Glagoli 0. vrste u cijeloj paradigmi Primjer: IZAĆI/IZIĆI (izađem/iziđem), SAĆI/SIĆI (sađem/siđem), UĆI/UNIĆI (uđem/uniđem). 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka G10: Glagoli 0. vrste u gl. pridjevu trpnom Primjer: DATI (dan/dat), RAČUNATI (računan/računat), DONIJETI (donesen/donijet). 11 0.8% 0 0.0% 0
u izradi G11: Glagoli 1. i 7. vrste u cijeloj paradigmi Primjeri: OZNAČAVATI/OZNAČIVATI, NAGLAŠAVATI/NAGLAŠIVATI, OMOGUĆAVATI/OMOGUĆIVATI. 6 0.5% 253 0.3% 2
u izradi G12: Glagoli 1. vrste u cijeloj paradigmi Primjeri: ISKAPATI/ISKOPAVATI, NAMATATI/NAMOTAVATI, OSMIŠLJATI/OSMIŠLJAVATI. 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka G13: Glagoli 1. i 2. vrste u cijeloj paradigmi Primjer: DOVOZITI/DOVAŽATI, NAVOZITI/NAVAŽATI/ZAVODITI/ZAVAĐATI. 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka G14: Glagoli 1. i 4. vrste u cijeloj paradigmi Primjer: SADRŽAVATI/SADRŽATI (sadržava/sadrži). 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka G15: Glagoli 2. i 4. vrste u infinitivnoj osnovi Primjeri: BOJATI/BOJITI, ZUJATI/ZUJITI, STRUJATI/STRUJITI. 5 0.4% 0 0.0% 0
nema podataka G16: Glagoli 2. i 3. vrste u infinitivnoj osnovi Primjer: VELJETI/VELITI (velim). 4 0.3% 0 0.0% 0
nema podataka G17: Glagoli 0., 2. i 3. vrste u imperfektu Primjeri: NOSITI (nosijah/nošah), PEĆI (pecijah/pečah), TRESTI (tresijah/tresah) 35 2.7% 0 0.0% 0
nema podataka G18: Glagoli biti i htjeti Glagoli BITI i HTJETI imaju dubletne oblike u imperfektu (bijah/bjeh; htijah/hoćah/hotijah), aoristu (bih/bjeh; htjeh/htjedoh/hotjeh)), imperativu (htij/htjedni), glagolskom prilogu sadašnjem (htijući 2 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka I01: Imenice a-sklonidbe s nepostojanim a u GD(A)VLI Primjer: JURAJ (G jd. Jurja/Juraja), KATAR (DL jd. Katru/Kataru). 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka I02: Imenice a-sklonidbe s nepostojanim e u GD(A)VLI Primjer: JUPITER (G jd. Jupitera/Jupitra). 2 0.2% 0 0.0% 0
u izradi I03: Imenice a-sklonidbe s prijeglasom u Ijd Imenice ove kategorije mogu imati nastavak u instrumentalu jednine s prijeglasom ili bez njega, npr. KRITIČAR (kritičarem/kritičarom), PLAŠT (palštem/plaštom), VIC (vicem/vicom), PUT (putem/putom). Dv 122 9.3% 1233 1.3% 2
u izradi I04: Imenice a-sklonidbe s prijeglasom u množini Primjer: KUT (kutovi/kutevi). Neke imenice ove kategorije nalaze se i u kategoriji "Imenice a-sklonidbe s prijeglasom u I jd". 23 1.8% 194 0.2% 2
nema podataka I05: Imenice a-sklonidbe s vokalizacijom u GDVLIjd i NDAVLImn Primjer: DOLAC (G jd. dolca/doca), STOLAC (DL jd. stolcu/stocu), ZASELAK (N mn. zaseoci/zaselci). 8 0.6% 0 0.0% 0
nema podataka I06: Imenice a-sklonidbe od korijena dĕl (dio, dijel) s vokalizacijom u NAjd Kategoriji pripada ograničen broj imenica s korijenom dĕl: ODIO/ODJEL, PREDIO/PREDJEL, RAZDIO/RAZDJEL, UDIO/UDJEL. Za razliku od kategorije I5 kojoj su preobiljem zahvaćeni svi padeži osim nominativa 3 0.2% 0 0.0% 0
u izradi I07: Imenice a-sklonidbe u Vjd Primjer: LEPTIR (V jd. leptire/leptiru), NOVINAR (V jd. novinare/novinaru), FRAN (V jd. Fran/Frane). 20 1.5% 22 0.0% 1
u izradi I08: Imenice e-sklonidbe u Vjd Primjer: IZDAJICA (V jd. izdajice/izdajico), KATARINA (V jd. Katarina/Katarino), 15 1.1% 86 0.1% 2
nema podataka I09: Jednosložne imenice a-sklonidbe s dugom i kratkom množinom Primjeri: BRK (brkovi/brci), VUK (vukovi/vuci), ZNAK (znakovi/znaci). 27 2.1% 0 0.0% 0
u izradi I10: Dvosložne imenice a-sklonidbe s dugom i kratkom množinom Primjeri: GOLUB (golubovi/golubi), PRSTEN (prstenovi/prsteni), SLUČAJ (slučajevi/slučaji). 43 3.3% 6062 6.5% 2
u izradi I11: Višesložne imenice a-sklonidbe s dugom i kratkom množinom Primjeri: velegrad (velegradovi/velegradi), PROTOTIP (prototipovi/prototipi). 8 0.6% 0 0.0% 0
u izradi I12: Imenice a-sklonidbe u Gmn Primjeri: CENT (G mn. centa/centi), MRAV (G mn. mrava/mravi), NOKAT (G mn. nokata/noktiju). 10 0.8% 955 1.0% 2
nema podataka I13: Imenice a-sklonidbe na suglasnički skup u Gmn Primjeri: BICIKL (G mn. bicikla/bicikala), JOGURT (G mn. jogurta/jogurata), SUFIKS (G mn. sufiksa/sufikasa). 19 1.5% 0 0.0% 0
nema podataka I14: Imenice a-sklonidbe srednjega roda u Gmn Primjeri: DRVCE (G mn. drvca/drvaca), KOPLJE (G mn. koplja/kopalja), STABLO (G mn. stabla/stabala). Osnove imenica iz ove kategorije završavaju na suglasnički skup. 29 2.2% 0 0.0% 0
u izradi I15: Imenice e-sklonidbe s višesuglasničkim završetkom osnove u Gmn Primjeri: KRUŠKA (G mn. krušaka/kruška/kruški), MOLBA (G mn. molba/molbi), NARANČA (G mn. naranača/naranča/naranči). 354 27.1% 75747 81.5% 3
nema podataka I16: Imenice i-sklonidbe u Gmn Imenice i-sklonidbe zahvaćene su preobiljem ponajprije u instrumentalu jednine (kategorija I18), a nekoliko njih i u genitivu množine. To su imenice UŠ (uši/ušiju), KOST (kosti/kostiju), KOKOŠ (kokoši 4 0.3% 0 0.0% 0
dovršeno I17: Imenice noga, ruka i sluga u Gmn Kategoriji pripadaju samo tri imenice: RUKA (G mn. ruku/ruka), NOGA (G mn. nogu/noga) te SLUGA (G mn. slugu/sluga). Za imenice ruka i noga prvi je oblik Gmn (na -u) u svakodnevnoj uporabi daleko č 3 0.2% 326 0.4% 2
nema podataka I18: Imenice i-sklonidbe u Ijd Primjeri: LJUBAV (I jd. ljubavi/ljubavlju), MLADOST (I jd. mladosti/mladošću), SOL (I jd. soli/solju). 306 23.4% 0 0.0% 0
nema podataka I19: Imenice ženskoga roda e-sklonidbe sa sibilarizacijom u DLjd Primjeri: BITKA (DL jd. bitki/bitci), ČESTITKA (DL jd. čestitki/čestitci), ALJASKA (DL jd. Aljaski/Aljasci). 40 3.1% 0 0.0% 0
nema podataka I20: Imenice srednjega roda proširene osnove u GDLI Primjeri: JAJE (jaja/jajeta), SEOCE (DL jd. seocu/seocetu), ZVONCE (I jd. zvoncem/zvoncetom). 5 0.4% 0 0.0% 0
nema podataka I21: Imenice srednjega roda s dvjema množinama Kategoriji pripadaju imenice ČUDO (čuda/čudesa), NEBO (neba/nebesa), TIJELO (tijela/tjelesa). 5 0.4% 0 0.0% 0
nema podataka I22: Dvosložna muška imena i prezimena na -o i -e Primjer: DINO (G jd. Dina/Dine), BRUNO (DL jd. Brunu/Bruni), MIRO (A jd. Mira/Miru). Preobilje je ovdje često uvjetovano tipom naglaska (silazni: a-sklonidba, uzlazni: e-sklonidba). 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka I23: Strana prezimena pridjevskoga postanja Primjer: NOVOTNY (G jd. Novotnog/Novotnyja), CHOMSKY (I jd. Chomskim/Chomskyjem). 2 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka I24: Ženska prezimena na -a Primjer: JELASKA (G jd. Ane Jelaska/Ane Jelaske), TAFRA (DL jd. Ani Tafra/Ani Tafri), ZNIKA (I jd. Anom Znika/Anom Znikom). 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka I25: Ženska imena stranoga podrijetla na tzv. muklo -e Primjer: CLAIRE (DL jd. Claire/Clairi), CHAMPAGNE (I jd. Champagne/Champagnom). Normativna je preporuka da se takva imena ne sklanjaju. 3 0.2% 0 0.0% 0
dovršeno I26: Imenice a-sklonidbe s vokalizacijom u NAjd Primjeri: SUBJEK(A)T, OBJEK(A)T, KONCER(A)T. Ostvarenje s umetanjem samoglasnika a vrlo je rijetko u suvremenom standardnom jeziku. 5 0.4% 0 0.0% 0
u izradi I27: Imenice dvaju rodova na suglasnik Primjer: SPLAV (G jd. splavi/splava), VAROŠ (D jd. varošu/varoši), TRULEŽ (I jd. truležom/truleži). 14 1.1% 108 0.1% 2
nema podataka I28: Imenice ženskoga roda e-sklonidbe i i-sklonidbe Primjer: ŽEĐ/ŽEĐA, VRST/VRSTA. Normativno su danas preporučeni češći oblici s nastavkom -a. 2 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka I29: Brojevne imenice Primjer: ČETVERO/ČETVORO, PETERO/PETORO, ŠESTERO/ŠESTORO. 3 0.2% 0 0.0% 0
u izradi P01a: Jednosložni pridjevi u komparativu Primjer: BIJEL (bjelji/bjeliji), DUG (duži/dulji), MRZAK (mrži/mrskiji). 16 1.2% 2064 2.2% 2
u izradi P01b: Dvosložni pridjevi u komparativu Primjer: tješnji / tjesniji. 14 1.1% 485 0.5% 2
nema podataka P02: Posvojni pridjevi s preobiljem u GDALjd Primjer: IVANOV (G jd. Ivanova/Ivanovog), KATIČIN (DL jd. Katičinu/Katičinom). 2 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka P03: Posvojni pridjevi s prijeglasom Primjer: vrtlarov/vrtlarev, kuharov/kuharev, trešnjov/trešnjev. 20 1.5% 0 0.0% 0
nema podataka P04: Pridjevi s naveskom u GDLjd Varijantnost naveska u ovoj kategoriji, kao i u zamjenica, možemo gledati na dvjema razinama: 1. prisutnost/odsutnost naveska (N novi – G(A) novog/novoga – DL novom/novomu/novome – I novim/novime – 0 0.0% 0 0.0% 0
nema podataka P05: Sklonjivi i nesklonjivi pridjevi Primjer: ROZA (roza hlače/roze hlače). 1 0.1% 0 0.0% 0
u izradi P06: Odraz pridjeva 15 1.1% 403 0.4% 2
nema podataka Z01: Nenaglašena osobna zamjenica ona u Ajd Kategoriju čini zamjenica ONA (A jd. ju/je). 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka Z02: Posvojne zamjenice za 1. i 2. lice jd. sa stezanjem u GDAL Primjer: MOJ (G jd. mog/mojeg), TVOJ (DL jd. tvom/tvojem). 3 0.2% 0 0.0% 0
nema podataka Z03: Posvojne zamjenice za 3. lice jd. ž. r. u cijeloj paradigmi Kategoriju čini zamjenica NJEZIN/NJEN. 1 0.1% 0 0.0% 0
nema podataka Z04: Posvojne zamjenice za 3. lice jd. u GD(A)Ljd Primjer: NJEGOV (G jd. njegova/njegovog), NJIHOV (DL jd. njihovu/njihovom). 4 0.3% 0 0.0% 0
nema podataka Z05: Zamjenice s naveskom u GD(A)LI Ovu kategoriju čine osobne, posvojne (uključujući povratno-posvojnu), pokazne i odnosne zamjenice koje u genitivu, akuzativu za živo, dativu, lokativu i instrumentalu jednine muškoga i srednjega roda 0 0.0% 0 0.0% 0
nema podataka Z06: Pridjevska zamjenica sav u Gmn Kategoriju čini zamjenica SAV (G mn. svih/sviju). 1 0.1% 0 0.0% 0